Porez je uračunat u cenu.
| Brend | Hema-Kheya-Neye |
| Pripada kategoriji | Žitarice |
| Status : | Ima na stanju |
| Id code : | 147 |
| Code : | x |
| Akcijska i redovna cena |
Akcijska cena je = 222,91 DIN Android cena je = Warning: Undefined variable $cenaSamoBrojFormatInfoApp in /home/madeofwood/masine.tridan.rs/parts/section/detail/opisTabeleProiz.php on line 37 Warning: Undefined variable $cenaPrikazExtInfoApp in /home/madeofwood/masine.tridan.rs/parts/section/detail/opisTabeleProiz.php on line 37 |
| Opis |
Čudo ovsenih mekinja Samo dve supene kašičice ovsenih mekinja dnevno mogu vam pomoći da smršate, snizite holesterol i zaštitite svoje krvne sudove, predupredite ili ublažite dijabetes, sprečite zatvor i preventivno utičete protiv mogućeg razvoja raka debelog creva.... Izgleda suviše jednostavno da bi bilo istinito? Sva su „čuda“ veoma jednostavna, a ovo „čudo“ je, srećom, i naučno i klinički ispitano i dokazano. Francuski lekar i dijetolog dr Pjer Dikan (Pierre Dukan), autor nekoliko poznatih dijeta, kao i knjiga-bestselera o njima, isprobao je delovanje ovsenih mekinja najpre u okviru svoje porodice, a potom i na nizu svojih pacijenata - i uverio se da je ovo sredstvo za mršavljenje najefikasnije od svih koje je on koristio. A evo zašto. Moć rastvorljivih vlakana Ovas je žitarica koja se ne koristi baš mnogo za ljudsku ishranu. Prednost je kod nas data pšenici, eventualno raži ili heljdi, dok je ovas – ili zob – znatno redje korišćen. Kod nas je on uglavnom poznat kao glavna hrana za konje. Medjutim, ovas ima nešto što nemaju ni pšenica ni raž ni heljda ni ostale žitarice. Ono što ga od svih njih razlikuje su tzv. rastvorljiva biljna vlakna. Poznato je da sve žitarice imaju celulozna vlakna koja su nesvarljiva, koja čine ono što se u nutricionizmu naziva balastnim materijama. Da bismo održali dobro zdravlje, neophodno je unositi te balastne materije. Na primer, pošto se ishrana savremenog čoveka zasniva uglavnom na belom brašnu, lišenom prirodnih balastnih materija koje imaju žitarice, lekari preporučuju pšenične mekinje, koje sadrže dosta tih vlakana, kao dopunu ishrani; koriste se, na primer, kao delotvorne protiv zatvora, jer one su nesvarljive, i time što samo prolaze kroz creva, svojim mehaničkim dejstvom pokreću peristaltiku creva. Ali, pšenične mekinje često umeju i da iritiraju debelo crevo, da izazovu nadimanje, gasove i stomačne tegobe, pa se sa njima mora biti oprezan. Balastne materije ili biljna vlakna koja sadrži ovas, kao i vlakna pšenice, ne mogu da se svare i takodje prolaze kroz creva u nesvarenom obliku i izbacuju se stolicom. Ali, za razliku od pšeničnih vlakana i vlakana drugih žitarica, koja su nerastvorljiva, vlakna ovsa, koja se nalaze u ovsenim mekinjama se RASTVARAJU u vodi. I ne samo da se rastvaraju. Ona upijaju tečnost višestruko uvećavajući svoj obim (čak mogu da ga uvećaju i do 35-40 puta); a upijaju ne samo okolnu tečnost, nego i materije rastvorene u toj tečnosti. Pogledajmo sada šta to znači za proces varenja. Ovas usporava apsorpciju hrane Razlaganje hrane na svarljive sastojke počinje u ustima. Hrana koju unosimo u organizam sastoji se od ugljenih hidrata, masti i belančevina. Da bi se ove materije usvojile, moraju da se razlože na prostije sastojke. To razlaganje počinje već delovanjem enzima pljuvačke u ustima, a nastavlja se i dovršava u želucu. Ugljeni hidrati, ili složeni šećeri, razlažu se na prostije šećere, složene masti se razlažu na esencijalne masne kiseline, a belančevine se razlažu na aminokiseline. Sve se to obavlja pod uticajem enzima (počev od enzima pljuvačke, ptijalina), hlorovodonične kiseline, žuči i pankreasnog soka u želucu. Nakon što se u želucu dobro izgnječi i razloži na svoje proste sastojke, hrana prelazi u tanko crevo. Osnovna uloga tankog creva je da svojim finim resicama apsorbuje sada proste hranljive sastojke. Tanko crevo iz vlažne smese hranljivih sastojaka, nesvarljivih materija, enzima i fermenata resorbuje glukozu (prosti šećer), esencijalne masne kiseline i aminokiseline – direktno u krv, koja ih dalje raznosi do tkiva i organa gde one ispunjavaju svoju energetsku i gradivnu funkciju. Sve ono što preostane i u čemu nema hranljivih materija potrebnih organizmu nastavlja svoj put dalje u debelo crevo, odakle se posle izvesnog vremena eliminiše iz organizma. Pretpostavimo sada da smo sa svojim uobičajenim obrokom uzeli jednu punu supenu kašiku ovsenih mekinja. Pljuvačka i enzimi u ustima ne deluju na ovsena vlakna, jer čovek nema odgovarajuće enzime koji bi ih varili. Već u želucu rastvorljiva ovsena vlakna počeće da upijaju vodu iz unetih namirnica, uvćavajući svoj obim. Zajedno sa vodom, ovsena vlakna upijaju i već razložene hranljive sastojke. Iz želuca se masa hrane, sada već potpuno razložene na proste šećere, aminokiseline i esencijalne masne kiseline kreće u tanko crevo. Jedina uloga tankog creva je da svojim resicama apsorbuje vodu sa rastvorenim hranljivim materijama i dopremi ih u krv. Medjutim, ovsene mekinje, koje su već u želucu uspele da upiju odredjenu količinu vode sa rastvorenim hranljivim sastojcima, nastavljaju da ih upijaju i u tankom crevu, usporavajući tako njihovo upijanje od strane resica samog tankog creva. Kad se pogledaju pod mikroskopom, rastvorljiva ovsena vlakna izgledaju kao niz kesica koje su u sebe upile vodu sa rastvorenim hranljivim materijama. Kad jednom udju u te „kesice“, voda i hranljive materije više ne mogu da izadju napolje. Resice tankog creva ne mogu da ih „isisaju“ iz nabubrelih ovsenih vlakana. Tako se ovsene mekinje, koje su višestruko uvećale svoj obim usled upijanja tečnosti i hranljivih sastojaka, zajedno sa nesvarljivim materijama kreću u debelo crevo, odakle će biti eliminisane iz organizme, odnoseći i jedan deo hranljivih materija i kalorija sa sobom. Sada ćemo videti kakve sve to posledice ima po proces varenja i metabolizam čitavog organizma. |
| Srce, krv i krvni sudovi |
| Sistem za varenje |
Možete postaviti pitanje na tel ili email na Kontakt